Kako bismo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (eng. cookies). Nastavkom pregleda ovih stranica slažete se s upotrebom kolačića. Saznaj više / U redu
Za sva pitanja javi nam se na 01/3833429 ili nam piši na integra@integra.hr.

Muke po enklitikama

18.03.2019.

Hrvatski jezik sadrži mnogo pravopisnih i gramatičkih područja kojima teško ovladavaju čak i izvorni govornici, a jedno su od njih i klitike. Svima je već poznato kako su to riječi bez vlastitoga naglaska koje dolaze ili ispred ili iza naglašene riječi, a imaju i svoje određeno mjesto u rečenici. Prethode li naglasnoj riječi, zovemo ih proklitikama ili prednaglasnicama ili prislonjenicama. Govornici hrvatskoga jezika to znaju i s njima uglavnom nemaju teškoća.

Slijede li pak naglašenu riječ, zovemo ih enklitikama ili zanaglasnicama ili naslonjenicama. Tu već nastaju problemi. Općenito su najčešće klitike pomoćni ili modalni glagoli, lične zamjenice, adpozicije (prijedlozi i poslijelozi), veznici i čestice.

Svega toga svjesni su i prevoditelji i oni koji se bave jezikom u bilo kojem njegovu obliku. Međutim do pogrešaka dolazi u samom rasporedu riječi u rečenici, odnosno većinom nismo sigurni na koje mjesto zapravo dolazi ta enklitika. I što sad?

Nekoliko je informacija koje nam mogu biti od pomoći. Prva se nalazi u Wackernagelovu zakonu. Iako zvuči strašno kompleksno i stručno, njime se zapravo jednostavno utvrđuje kako je mjesto enklitike često drugo mjesto u rečenici – odmah iza prve naglašene riječi ili sastavnice (odnosno uz subjekt uz koji ne stoji atribut ili apozicija). U praksi to izgleda ovako:

Naš tim je najbolji. ✘                                                                Najvažnije pitanje je ostalo neizgovoreno. ✘
Naš je tim najbolji.                                                                 Najvažnije je pitanje ostalo neizgovoreno.

Ljudska glupost je mračna snaga pod nama. ✘                  Njegove ruke su drhtale od napora. ✘
Ljudska je glupost mračna snaga pod nama.                   Njegove su ruke drhtale od napora.

Drugi koristan savjet također je vrlo jednostavan – nakon zagrade, točke, crtice ili zareza najprije dolazi naglašena riječ, a tek onda enklitika.

Razdoblje baroka (17. stoljeće i prva polovica 18.) je obilježio Johann Sebastian Bach. ✘
Razdoblje baroka (17. stoljeće i prva polovica 18.) obilježio je Johann Sebastian Bach.

Treće – uvijek vodite računa o stilu teksta koji prevodite. Radi li se o književnom tekstu, otvara se još jedna mogućnost pozicioniranja enklitika koja je pak iznimno stilski obilježena. Vrlo se često („vrlo često se“ ✘, savjet broj 1) u književnoumjetničkom stilu enklitike umeću u značenjske cjeline kao što su imena i prezimena. Uglavnom nam je to vrlo strano, posebice u razgovornom jeziku jer u svijesti većine govornika izaziva osjećaj pogrešnosti:

Miroslav je Krleža volio kafe-kremšnite.

Kako bi ta rečenica izgledala kada bismo je željeli učiniti stilski neobilježenom? Većina će zanaglasnicu staviti ispred glagola onda kad bi morala stajati iza njega, što je svojstveno razgovornom funkcionalnom stilu i nije usklađeno sa sintaktičkom normom hrvatskog standardnog jezika. U govorenom jeziku logički slijed misli drugačije teče od onoga u pisanom.

Miroslav Krleža je volio kafe-kremšnite. ✘ (razgovorno)
Miroslav Krleža volio je kafe-kremšnite. (ispravno, ali će rijetko tko takvu konstrukciju izreći)

To nas dovodi do sljedećeg slučaja. S jednostavnim rečenicama poput „Bulgakov je napisao roman Majstor i Margarita“ nitko nema poteškoća. Sve je jasno. Problem nastaje kada uz rečenični subjekt stoji atribut ili apozicija. Što ako Bulgakovu nadodamo „književnik“? U tom slučaju zanaglasnica dolazi iza semantički nosivog dijela predikata. Dakle:

Književnik Bulgakov napisao je roman Majstor i Margarita. 
Književnik Bulgakov je napisao roman Majstor i Margarita. ✘

Nadamo se da će vam ovih nekoliko smjernica olakšati moguće nedoumice!

P.S. Za dodatnu pomoć i vježbu, prilažemo pregršt školskih primjera iz časopisa Hrvatski jezik (2015., vol. 2, no. 3) u kojima su prikazani različiti slučajevi. Sakupile su ih Marina Čubrić, Lana Hudeček i Milica Mihaljević, znanstvenice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Lana Hudeček i Milica Mihaljević ujedno su i naše dugogodišnje suradnicepredavačice te su održale velik broj Integrinih seminara za prevoditelje:
 

rečenica iz eseja/zadaće
rečenica usklađena sa sintaktičkom
normom hrvatskoga standardnog jezika
Njegova ljubav prema Lotti je prerasla u ogorčenost i  nemoć.
Njegova ljubav prema Lotti prerasla je u ogorčenost i nemoć.


Njegova je ljubav prema Lotti prerasla u ogorčenost i nemoć.
Hrvatski turizam, kao važan dio gospodarstva, je jedan dio slagalice u ekonomiji.
Hrvatski turizam, kao važan dio gospodarstva, jedan je dio slagalice u ekonomiji.


Hrvatski je turizam, kao važan dio gospodarstva, jedan dio slagalice u ekonomiji.
Rodion Romanovič Raskoljnikov je student prava.
Rodion Romanovič Raskoljnikov student je prava.
U Gogoljevu djelu Kabanica se susreću na kraju fantastika i realizam.

U Gogoljevu djelu Kabanica susreću se na kraju fantastika i realizam.

U Gogoljevu se djelu Kabanica susreću na kraju fantastika i realizam.

Taj dugački popis nam pokazuje da odabir nije promišljen.

Taj dugački popis pokazuje nam da odabir nije promišljen.

Taj nam dugački popis pokazuje da odabir nije
promišljen.

To književnopovijesno razdoblje je obilježeno različitim stilovima.

To književnopovijesno razdoblje obilježeno je različitim stilovima.

To je književnopovijesno razdoblje obilježeno različitim stilovima.

Igra kao dječja zabava je čista u odnosu na ostale ljudske aktivnosti.

Igra kao dječja zabava čista je u odnosu na ostale ljudske aktivnosti.

Kad se nogometaš otkupi za cijenu proračuna jedne afričke države, sustav vrijednosti se počinje urušavati.

Kad se nogometaš otkupi za cijenu proračuna jedne afričke države, sustav vrijednosti počinje se urušavati.

Kad se nogometaš otkupi za cijenu proračuna jedne afričke države, sustav se vrijednosti počinje urušavati.

Svaki pojedinac bi se trebao rekreirati.

Svaki pojedinac trebao bi se rekreirati.

Svaki bi se pojedinac trebao rekreirati.

Osobe kojima se divimo su odgovorne za mnoge društvene neuspjehe.
Osobe kojima se divimo odgovorne su za mnoge društvene neuspjehe.
Oni koji nastoje život pojednostavniti ga ne mogu razumjeti.
Oni koji nastoje život pojednostavniti, ne mogu ga razumjeti.
Francuski književnik Albert Camus (1913. – 1960.) je pripadao egzistencijalističkoj struji u književnosti i filozofiji.

Francuski književnik Albert Camus (1913. – 1960.) pripadao je egzistencijalističkoj struji u književnosti i filozofiji.

Francuski je književnik Albert Camus (1913. – 1960.) pripadao egzistencijalističkoj struji u književnosti i filozofiji.

Drugo obilježje Filipova karaktera kao „hipersenzibilnoga junaka” na koje analiza upućuje je „traganje za identitetom”.

Drugo je obilježje Filipova karaktera kao „hipersenzibilnoga junaka” na koje analiza upućuje „traganje za identitetom”.

Drugo obilježje Filipova karaktera kao „hipersenzibilnoga junaka” na koje analiza upućuje jest „traganje za identitetom”.

Akakije Akakijevič, glavni lik Gogoljeve novele Kabanica, je imao izlizanu i tanku kabanicu.

Akakije Akakijevič, glavni lik Gogoljeve novele Kabanica, imao je izlizanu i tanku kabanicu.

U osnovi ovoga Držićeva djela je sukob roditelja i djeteta.

U osnovi ovoga Držićeva djela sukob je roditelja i djeteta.

U osnovi je ovoga Držićeva djela sukob roditelja i djeteta.

 

 

photo blog
STIGAO JE NOVI BLOG

Muke po enklitikama i kako ih izbjeći!

photo blog
Prevoditeljska agencija kao moj prvi izbor

Za sve one koji žele znati na koji način se prilagođavamo klijentu i kako to utječe na kvalitetu prijevoda.

PHP Warning: Invalid argument supplied for foreach() in C:\Inetpub\vhosts\win-ke6pujt01d4.com\integra.hr\lower.php on line 8