Riječ je o radionici tijekom koje će se na sustavan, jasan i praktičan način predstaviti temeljna pravopisna i gramatička pravila hrvatskoga jezika bitna svakomu prevoditelju i lektoru te najčešće pogreške pri harmonizaciji i uporabi hrvatskoga nazivlja.

Radionica je namijenjena svima koji žele obnoviti jezična znanja te praktičnim radom s jezikoslovcima steći nova.

Radionicu će voditi dr. sc. Perina Vukša Nahod i dr. sc. Bruno Nahod iz Instituta za hrvatski jezik.

Dr. sc. Perina Vukša Nahod diplomirala je kroatistiku i fonetiku, a doktorirala na poslijediplomske studiju Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika. Od 2006. do 2008. bila je lektorica na Hrvatskoj radioteleviziji i u izdavačkoj kući Masmedia, a u Institutu radi od 2008. Viša je znanstvena suradnica na Odjelu za dijalektologiju i voditeljica projekata Od fertuna do peruna – dijalektološka i etimološka analiza leksema povezanih sa semantičkim poljem kuhinje i Mali slikovni zavičajni rječnik neretvanskoga kraja.

Jezična je redaktorica hrvatske terminološke baze Struna i dugogodišnja jezična savjetnica na projektima Odjela za opće jezikoslovlje (Hrvatsko stomatološko nazivlje, Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji, Usustavljivanje i normiranje temeljnoga hrvatskoga zrakoplovnog nazivlja, Hrvatsko oftalmološko nazivlje, Forenzično-kriminalističko nazivlje) u sklopu kojih je održavala jezične radionice.

Dr. sc. Bruno Nahod diplomirao je arheologiju i informatologiju 2004. godine, a 2014. godine doktorirao s temom Sociokognitivni pristup obradbi posebnoga jezika na doktorskome studiju Jezična komunikacija i kognitivna neuroznanost.

Viši je znanstveni suradnik na Odjelu za opće jezikoslovlje. Dosad je surađivao na dvadeset i dva domaća projekta i na četiri međunarodna projekta. Vodio je znanstveni projekt Interdisciplinarni model terminološkoga upravljanja – sociokognitivni temelj obradbe strukovnih jezika financiran iz Europskoga socijalnog fonda. Trenutačno je voditelj dvaju projekata TermAI: razvoj i modernizacija hrvatske terminologije (TermAI) i Struna – Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja II.

Autor je knjige O umu stručnjaka te suautor knjiga Rječnik hrvatskoga knjižničarskog nazivlja, Pojmovnik kamenoga doba, EwaGlos: European Illustrated Glossary Of Conservation Terms For Wall Paintings And Architectural Surfaces i Pojmovnik kriminalistike i forenzike.

Samostalno i u suautorstvu objavio je 15-ak izvornih znanstvenih radova. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti (HRT, održavanje terminoloških radionica). Stručno se usavršavao u području terminologije, leksikografije, računarstva te pripreme i provedbe projekata financiranih iz fondova EU-a.

Radionica će biti podijeljena u tri tematska dijela.

U prvome dijelu prikazat će se dostupni mrežni rječnici, pravopisi i gramatike hrvatskoga jezika te ostali mrežni resursi. Zatim će se obrađivati tipične pogreške na različitim razinama: pravopisnoj (npr. veliko i malo početno slovo, crtica – spojnica, bjeline, pisanje riječi iz stranih jezika), morfološkoj (npr. genitivni oblici, sklanjanje odnosnih i posvojnih pridjeva, sklonidba brojeva, sklonidba kratica i pokrata), sintaktičkoj (glagolske dopune, sročnost i upravljanje, mjesto enklitike), tvorbenoj (npr. glagoli na –iti/-jeti, pridjevne tvorenice) i leksičkoj (npr. internacionalizmi, tuđice i njihova prilagodba).

Problematizirat će se i smijemo li što mijenjati u tekstu te kada i zašto to možemo činiti.

U drugome dijelu voditelji će s polaznicima raditi na konkretnim tekstovima iz različitih područja. Cilj je rada oblikovanje razumljivoga, koherentnoga, pravopisno, gramatički i stilski usklađenoga teksta.

Treći će dio biti usmjeren na terminološki aspekt prevođenja. Posebna će se pozornost usmjeriti na problematiku prevođenja stručnih i strukovnih tekstova te strategije pri prevođenju tekstova struke s kojom prevoditelj nije upoznat. Zatim će se prikazati primjeri prevođenja i uvođenja novih naziva te terminološka načela njihova kovanja.

Nadalje, sa suvremenog lingvističkog i terminološkog stajališta objasnit će se posebnosti strukovnih jezika, njihove razlike u usporedbi s općim jezikom te kako nam razumijevanje semantičkih i konceptualnih domena može pridonijeti kvalitetnijemu prijevodu teksta. Zaključno, predstavit će se dostupni terminološki izvori na hrvatskome jeziku (Struna, Hrvatski terminološki portal, IATE) te na svjetskim jezicima.