Tribina “Budućnost prevoditeljskog posla”
Jučer, 30. studenog, održali smo u suradnji sa Zajednicom za prevoditeljstvo pri HGK tribinu „Budućnost prevoditeljskog posla“. Željeli smo naše marljive kolege prevoditelje, one koji svakodnevno žive prevoditeljstvo i od prevoditeljstva, udružiti sa znanstvenicima koji se bave istraživanjima na području informatičkog okruženja prevoditelja i obradom jezika, i na taj način stvoriti platformu za razmjenu iskustava i vizija, udružiti znanost i praksu, i odgovoriti na goruće pitanje: kako izgleda budućnost prevoditeljstva i hoće li strojno prevođenje zamijeniti ljude?
Rezultati istraživanja strojnog prevođenja i računalno potpomognutog prevođenja
Sanja Seljan s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta i Jan Šnajder iz TakeLaba na Fakultetu elektrotehnike i računarstva predstavili su rezultate svojih istraživanja i saznanja na području strojnog prevođenja i računalno potpomognutog prevođenja, alata za izvlačenje terminologije i tehnologija na kojima oni počivaju.
TermeX
Predstavljen je TermeX, alat za automatsko izvlačenje kolokacija i izradu terminoloških leksikona (http://ktlab.fer.hr/termex/), projekt koji se, između ostalog i zahvaljujući povratnim informacijama prevoditelja koji su se njime služili, neprestano poboljšava. Alat je napravljen za obradu hrvatskog jezika, što je, s obzirom na morfološku kompleksnost našeg jezika, hvalevrijedan pothvat, koji je izazvao veliko zanimanje prevoditelja.
Sanja Seljan govorila je o svojim uvidima sa znanstvenih skupova na europskoj razini na temu budućnosti prevoditeljstva, i njena saznanja o tome da su problemi i dileme s kojima se susreću prevoditelji u Hrvatskoj jednaki onima s kojima se susreću prevoditelji u čitavoj Europi možda su i najvrjedniji zaključak ove tribine – nema jednostavnog rješenja, svi moramo učiti, istraživati i usavršavati se!
Budućnost prevoditeljskog posla nije ugrožena
Zajednički je zaključak moderatora da opasnosti od razvoja tako napredne umjetne inteligencije koja bi mogla oponašati ljudski jezik i govor i doista prevoditi kako to radi čovjek – nema. Dapače, ni strojno prevođenje ne predstavlja veliku prijetnju ovakvo kakvo jest, jer uvijek zahtjeva makar ljudskog redaktora, i potpuno je bespomoćno kad je riječ o kompleksnijim tekstovima, osobito u slučaju našeg flektivnog jezika. Spomenuti su i neki zanimljivi primjeri koji su rijetko u fokusu prevoditeljskih rasprava, a to je da postoji puno primjena u kojima je automatsko strojno prevođenje prvi korak u nekom brzom sporazumijevanju (primjerice volonteri koji pomažu izbjeglicama) i kao takvo neophodno i od velikog značaja.
Primjena TermeX alata i daljnji razvoj
U drugom dijelu tribine najviše je govora bilo o praktičnoj primjeni demonstriranog alata TermeX i planovima za njegov daljnji razvoj. Bilo je i govora o tome koliko iskustva prevoditelji imaju s klijentima koji koriste usluge besplatnih alata za strojno prevođenje i onda od prevoditelja traže uslugu uređivanja tako dobivenog prijevoda, naravno, za značajno manju naknadu nego što bi ona bila da je riječ o prijevodu.
Na kraju možemo zaključiti nekoliko stvari: naši se prevoditelji ne boje svoje informatičke budućnosti, spremni su na učenje i usavršavanje svojih vještina. Međutim, treba im s vremena na vrijeme pomoći pronaći put u tom moru informatičkih mogućnosti, a trebaju i moći odgovoriti na nove zahtjeve tržišta, kao što je to uređivanje (post-editing) strojno prevedenog teksta, konvertiranje različitih formata dokumenata za prijevod, prepoznavanje i služenje kvalitetnim (što besplatnim, što ponekad prilično skupim) alatima koji im mogu pomoći u prevođenju (CAT alati, alati za izvlačenje i obradu terminologije, alati za strojno prevođenje, speech-to-text alati…).
Sve su to teme za neku novu tribinu, neki novi susret znanosti i struke. Na taj način i jedni i drugi idemo naprijed i veselimo se svojoj profesionalnoj budućnosti! Hvala svima koji su došli, hvala našim moderatorima, veselimo se budućim susretima!